• Vijesti
  • Objavljeno
  • Pročitano 88 puta

Rezultati međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) je međunarodno istraživanje započeto još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Provodi se svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine. Istraživanje je posljednji put provedeno 2018. godine u 45 zemalja kada je globalno anketirano 227441 učenika, a od toga 5169 učenika i učenica iz Hrvatske. Uključeni su učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina.

Ovo istraživanje obuhvaća široki raspon pokazatelja, od zdravstvenih ponašanja učenika (prehrambene navike, tjelesna aktivnost i debljina), ponašanja rizičnih za zdravlje i sigurnost (vršnjačko zlostavljanje, pušenje, pijenje alkohola, uzimanje marihuane i rizična seksualna ponašanja), komunikacije putem modernih tehnologija, do društvenog okruženja s naglaskom na školu, obitelj i vršnjake kao i socioekonomske čimbenike.

Rezultati su pokazali da su učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina zadovoljni životom, lakše komuniciraju s roditeljima od vršnjaka u svijetu, imamo i nizak udio 15-godišnjaka koji ulaze u spolne odnose, ali zabrinjavajuće su štetne navike poput pijenja i pušenja, loših prehrambenih navika i slanja zlobnih poruka vršnjacima.

Učenici u dobi od 13 godina uopće ne vole školu, pa je Hrvatska na posljednjem, 45. mjestu s najnižim udjelom učenika koji su odgovorili da jako vole školu. Udio učenika koji jako vole školu je 15% u dobi od 11 godina, 5% u dobi od 13 godina i 13% u dobi od 15 godina. Ovom negativnom trendu vjerojatno pridonosi i ‘opterećenje školom’. Udio učenika koji se osjećaju opterećeno školom raste od 23 posto u dobi od 11 godina, preko njih 41 posto u dobi od 13 godina, a onda se smanjuje na gotovo 33 posto u dobi od 15 godina. No, gledano po godinama, udio učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su u velikoj mjeri bili jako opterećeni školom rastao je kontinuirano. Ovi podaci su zabrinjavajući jer je pozitivno iskustvo sa školom temelj zdravog odrastanja i zaštitni čimbenik za rizična ponašanja.

Hrvatska je osma zemlja po redu što se tiče 13-ogodišnjih učenika koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. U dobi od 11 godina Hrvatska je deveta zemlja s najmanjim udjelom učenika koji doručkuju svaki radni dan. U dobi od 15 godina naši su učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća. Loši rezultati vezani su i za konzumiranje povrća: hrvatski učenici su šesti po redu s najmanjom dnevnom konzumacijom povrća u dobi od 11 godina, deveti u dobi od 13 godina, a najgori na ljestvici u dobi od 15 godina.

Učenici u dobi od 13 godina su jedanaesti po konzumiranju alkohola tijekom života, a dvanaesti po konzumiranju alkohola u posljednjih 30 dana. Učenici u sve tri dobne skupine su trinaesti ili četrnaesti po odgovorima kako su bili pijani dva ili više puta u životu, a učenici u dobi od 15 godina su dvanaesti po odgovorima kako su bili pijani u posljednjih 30 dana.

Prema podacima o pušenja cigareta u posljednjih 30 dana, Hrvatska je na devetom mjestu kod učenika u dobi od 13 godina te na iznimno visokom četvrtom mjestu kod učenika u dobi od 15 godina. Što se tiče pušenja tijekom života, naša zemlja je na dvanaestom mjestu kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te sedma kod učenika u dobi od 15 godina. Iako je situacija zabrinjavajuća, nešto je bolja nego 2014. godine.

U Hrvatskoj je 16,6% petnaestogodišnjaka i 12,5% petnaestogodišnjakinja jednom ili više u životu uzelo marihuanu, dok 83,4% petnaestogodišnjaka i 87,5% petnaestogodišnjakinja to nije nikada učinilo.

Hrvatska je trinaesta zemlja s problematičnom upotrebom društvenih medija kod učenika u dobi od 11 godina, petnaesta kod učenika u dobi od 13 godina te jedanaesta kod učenika u dobi od 15 godina. U dobi od 13 godina, Hrvatska je osma zemlja s najvećim udjelom učenika koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant poruke, objave, e-mailove ili tekstualne poruke.

Na međunarodnoj razini istraživači su zamijetili porast rizika u mentalnom zdravlju djece, porast opterećenja učenika i smanjenje udjela djece koji vole školu te porast nasilja vezanog za digitalne tehnologije, fizičku neaktivnost djece i nepravilnu prehranu. Ipak,rezultati objavljeni ove godine bolji od onih u istraživanju objavljenom 2014. godine.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju nam gdje smo u odnosu na druge zemlje, ali i kakve se promjene događaju svake četiri godine. Ovi nalazi vrlo su korisni za naš rad, s obzirom da provodimo program „Benjamin“ koji se tiče prevencije svih vrsta ovisnosti kao i rizičnih ponašanja djece i mladih.

Izvor: hzjz.hr

Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 29 Lipanj 2020 15:00
(0 glasova)
Korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića u skladu s ovom Obavijesti o kolačićima. Ako ne pristajete na upotrebu ovih kolačića, molimo onemogućite ih.